Zajednica - Česta pitanja i rasprave | Fiskalopedija

Imate pitanje?

Pitanja i odgovori

Postavite pitanje, pomozite drugima svojim odgovorom ili podijelite iskustvo. Javno okupljalište poduzetnika - bez zatvorenih interesnih grupa i bez algoritama koji skrivaju sadržaj. Sve ostaje dostupno svima, trajno.

Jasna pitanja. Trajni odgovori. Stvarna iskustva. Znanje koje ostaje dostupno i sutra.

Najaktivniji sudionici:
F Fiskalopedija.hr 53 odgovora Č Čitatelj-8050 6 odgovora Č Čitatelj-4398 2 odgovora Č Čitatelj-4684 2 odgovora

Zadnje objave

57

Postavite pitanje ili pomozite drugima svojim iskustvom.

Č

Čitatelj-3578

Paušalni obrt + prodaja aplikacije putem App Storea / Google Playa (SAD, Kanada, Australija, EU) – računi i fiskalizacija? Pozdrav, planiram kroz paušalni obrt prodavati mobilnu aplikaciju (kupnje unutar aplikacije) putem Apple App Storea, a kasnije i Google Playa. Prema Appleovom ugovoru, za SAD, Kanadu i Australiju Apple djeluje kao agent (Apple Inc., Apple Canada, Apple Pty), a za EU kao komisionar (Apple Distribution International, Irska). Kupcima ne izdajem račune i ne vidim pojedinačne kupnje; Apple isplaćuje mjesečno. Već sam provjerio mišljenja Porezne uprave od 26.1.2026. (Klasa 410-01/25-01/1782) i 9.6.2026. (Klasa 410-01/26-01/207): fiskalizacija prati obvezu izdavanja računa, neovisno o načinu plaćanja i o tome je li kupac u inozemstvu. No ta mišljenja ne govore o slučaju kada prodaju obavlja platforma koja kupcu sama izdaje potvrdu. Pitanja: 1. Izdajete li jedan mjesečni račun Appleu (kojem društvu?) ili nešto drugo? Fiskalizirate li? 2. Je li vam Porezna uprava dala pisani odgovor za ovaj slučaj? 3. Upisujete li u KPR iznos isplate ili bruto prodaju? Hvala!

Nema komentara još 10 pregleda
Č

Čitatelj-1712+

Pozdrav! Moram li kao obrtnik paušalist prijaviti poslovni prostor putem e-porezne, ako nemam fizičku poslovnicu i usluge konzultacija i edukacija obavljam isključivo online? Hvala puno :)

2 komentara 43 pregleda
Č

Čitatelj-7498

Pozdrav, imam paušalni obrt izvan sustava PDV-a. Prodajem digitalnu uslugu (mjesečna ili godišnja pretplata) isključivo kupcima iz Hrvatske i naplaćujem isključivo karticom, preko procesora kartica (Stripe) na internetu (kupac plaća na stranici procesora, bez ručne uplate na račun). Računi se izdaju automatski odmah nakon naplate. Dio kupaca bit će fizičke osobe, a dio tvrtke i obrti (B2B). Za fizičke osobe jasno je da ide F1 fiskalizirani račun. Zanima me što vrijedi za poslovne kupce koji plaćaju karticom, i to od 1.1.2027., kad paušalisti počinju izdavati eRačune. Našao sam dva naizgled različita izvora pa nisam siguran koji vrijedi: Porezna u pitanjima i odgovorima o MIKROeRAČUNU kaže da transakcija plaćena gotovinom ili karticom „može biti izuzeta”, uz fiskalizaciju prema čl. 15. Zakona (račun u krajnjoj potrošnji), a odluka je na izdavatelju. Isto tako piše da F1 račun može nositi OIB primatelja u B2B segmentu. Na Fiskalopediji piše da od 1.1.2027. paušalni obrt mora izdavati eRačune prema firmama i obrtima, a jedina navedena iznimka su strani klijenti. Pitanja: Ako poslovni kupac iz Hrvatske plati karticom, smijem li (ili moram) izdati F1 fiskalizirani račun s OIB-om kupca umjesto eRačuna, i vrijedi li to i nakon 1.1.2027.? Ako vrijedi da moram izdati eRačun, mora li se i takav račun (plaćen karticom) fiskalizirati kao F1, ili samo kao eRačun (F2)?

1 komentara 57 pregleda
Č

Čitatelj-4443

Otvorila sam paušalni obrt u travnju ove godine. Ukoliko izdam još jedan račun, prijeći ću prag od 60 000 eura. Nisam sigurna je li mi se to isplati trenutno i koliko mi to može zakomplicirati život. Ukoliko izdam račun i prijeđem prag od 60 000 eura, što moram napraviti i kako će mi se sljedeća godina "gledati"?

2 komentara 73 pregleda
Č

Čitatelj-8050+

Kako bi točno trebala izgledati uplatnica (nalog) kojim se prebacuje novac s poslovnog računa paušalnog obrta na osobni, tekući? Do sada sam našao da se za model platitelja (barem kod isplata plaća) koristi 67, za model primatelja 69, a poziv na broj je pretpostavljam OIB? Mpže netko podijeliti primjer?

1 komentara 67 pregleda
F

Fiskalopedija.hr+

Često pitanje novih paušalnih obrtnika jest kako se određuje porezni razred i ulazak u sustav PDV-a ako obrt nije poslovao cijelu godinu.
Važno je znati da se ova dva izračuna razlikuju.

Kako se računa porezni razred?
Prema članku 3. stavku 4. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, ako obrt nije poslovao cijelu godinu, ostvareni primitci preračunavaju se na godišnju razinu.

Primjer:
Obrt je otvoren 1. listopada 2026.
Poslovao je 3 mjeseca.
Do kraja godine naplaćeno je 9.000 €.

Izračun: 9.000 € ÷ 3 × 12 = 36.000 €

Iako je obrt stvarno naplatio samo 9.000 €, za utvrđivanje poreznog razreda dobiva se godišnji preračun od 36.000 €.
To znači da će za sljedeću godinu biti svrstan u 5. paušalni porezni razred, odnosno razred od 30.600,01 € do 40.000 €.

Kako se računa prag za ulazak u sustav PDV-a?

Kod utvrđivanja praga za PDV ne radi se isti preračun na 12 mjeseci.
Prema članku 90. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prag iznosi 60.000 € godišnjeg prometa u tuzemstvu.
Ako je obrt poslovao samo tri mjeseca i u tom razdoblju ostvario 9.000 € isporuka koje ulaze u prag za PDV, za provjeru praga računa se tih stvarnih 9.000 €, a ne preračunatih 36.000 €.
Važno: Za porezni razred gledaju se naplaćeni primitci, dok se za prag PDV-a gleda vrijednost propisanih isporuka, neovisno o tome jesu li naplaćene.

Zaključak

Porezni razred: primitci se preračunavaju na 12 mjeseci ako obrt nije poslovao cijelu godinu.
Prag za PDV: gleda se stvarno ostvarena vrijednost isporuka tijekom kalendarske godine, bez preračunavanja na 12 mjeseci.

Porezni razred možete provjeriti i u našem interaktivnom PO-SD obrascu.

Kako se plaća porez u paušalnom obrtu?

Kako se plaćaju doprinosi u paušalnom obrtu?

Nema komentara još 163 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Na portalu eSavjetovanja pokrenuta su javna savjetovanja o prijedlozima novih pravilnika:


Zanimljiva je promjena terminologije.

Još u petak, 9. 10. 2026., na stranicama Vlade bilo je najavljeno javno savjetovanje o pravilniku o SIDRENIM cijenama .

Danas je na eSavjetovanju objavljen prijedlog pravilnika o isticanju BAZNIH cijena.

Dakle, u samo nekoliko dana koriste se dva različita naziva za isti koncept.

Terminologija očito još nije usklađena, što dodatno zbunjuje poduzetnike koji se pokušavaju pripremiti za nove obveze.

Predlažem da sve što vam nije jasno komentirate i pitate kroz eSavjetovanje i priložene linkove kako biste si olakšali provedbu ovih novih obveza.

Fiskalopedijin vodič o baznim/sidrenim/dodatnim cijenama
Saznajte više o sidrenim/baznim/dodatnim cijenama

Fiskalopedijin vodič o objavi cjenika na webu Objava cjenika na web stranici
1 komentara 644 pregleda
Č

Čitatelj-6829

Ove godine otvorio sam paušalni obrt te sam samozaposlen. Otvorila mi se prilika za stalnim zaposlenjem te bih prebacio obrt u drugu djelatnost. Koja je procedura oko toga? Na nekim mjestima piše da se prvo odjavljujem sa mirovinskog pa me novi poslodavac prijavljuje, dok na drugim mjestima navode da će me novi poslodavac prvo prijaviti na mirovinsko, nakon čega se ja odjavljujem. Ovo me najviše muči, a onda i kome sam dužan javiti da mijenjam obrt iz primarne u drugu.

3 komentara 255 pregleda
F

Fiskalopedija.hr+

Možete li otvoriti paušalni obrt ako ste zaposleni na 4 sata dnevno, a preostala 4 sata koristite roditeljski dopust i primate naknadu HZZO-a?

Prema članku 12. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, dopušteno je obavljanje određenih poslova koji ne stvaraju status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju. Međutim, kod otvaranja i obavljanja obrta situacija nije tako jednostavna.

Jedna naša čitateljica postavila je gotovo identično pitanje i nakon provjere s HZZO-om podijelila odgovor:

"provjerila sam preko HZZO, ipak se ne može"

Čitateljica je dodatno pojasnila da joj je HZZO naveo kako se preostala četiri sata koriste za roditeljski dopust i da bi obavljanje obrta tijekom tog vremena moglo dovesti do ukidanja naknade.

Cijelo iskustvo možete pročitati u komentaru čitateljice na Fiskalopediji.

Zaključak: Zbog različitih mogućih tumačenja i posljedica za roditeljsku naknadu, prije otvaranja obrta najbolje je zatražiti pisano očitovanje HZZO-a za svoju konkretnu situaciju.

Imate li konkretno iskustvo s otvaranjem paušalnog obrta tijekom roditeljskog dopusta ili pisani odgovor HZZO-a?

Podijelite ga u komentarima kako bismo svi zajedno došli do što pouzdanijih informacija i pomogli drugim roditeljima koji se nađu u istoj situaciji.
Nema komentara još 109 pregleda
F

Fiskalopedija.hr+

Nemogućnost ulaska u Fiskaplikaciju.
Kod ulaska u Fiskaplikaciju dobivate grešku "Nemate ovlaštenje" vrlo vjerojatno ste se prijavili u ePoreznu sa preniskom razinom sigurnosti.
Potrebna je vjerodajnica visoke ili značajne razine sigurnosti.

Značajna razina sigurnosti je primjerice putem mBankarstva neke banke.
Važno: potrebno je privatno, a ne poslovno bankarstvo.

Niže na slici je prikazan način kako ste vrlo vjerojatno ušli u ePoreznu.
3 komentara 82 pregleda
Č

Čitatelj-3002

Pozdrav, Imam registriran paušalni obrt i razvio sam besplatnu web igru. Želio bih omogućiti korisnicima dobrovoljne novčane uplate preko Stripea ili Ko-fi platforme, kao podršku daljnjem razvoju igre. Korisnici za uplatu ne dobivaju nikakvu dodatnu uslugu, digitalni proizvod, pristup posebnim funkcionalnostima ili druge pogodnosti. Igra je jednako dostupna svima, bez obzira na uplatu. Zanima me: 1. Smatraju li se takve uplate poslovnim primicima paušalnog obrta koji se evidentiraju u KPR-u? 2. Moram li za svaku pojedinačnu uplatu izdati i fiskalizirati račun ili je dovoljno evidentirati dobrovoljne uplate temeljem dokumentacije platforme? 3. Postoje li dodatne PDV obveze zbog korištenja Stripea i Ko-fi platforme? Koji je najbolji i najbezbolniji način da ovo implementiram, a da imam što manje glavobolje sa računima i birokracijom. Naravno da je sve po pravilima i zakonu.

2 komentara 214 pregleda
Č

Čitatelj-1536+

Pozdrav, želim otvoriti paušalni obrt koji bi se bavio dostavom i pripremom jednostavnih jela (npr. finger food, kanapei). Po struci sam ekonomist. Mogu li ja to uopće otvoriti? Gledala sam opcije o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti za priprematelja jednostavnih jela i slastica te opciju da otvorim paušalni obrt za usluge. Ljubazno molim savjet.

1 komentara 83 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Želim objaviti još jednu informaciju sa terena... Imate paušalni obrt ipreko mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje se zaposlili radnika za kojeg ste dobili poticaje? Niste sigurni treba li navedene poticaje prikazati u PO-SD obrascu? Trebate, Porezne uprava navodi sljedeće: Sredstva za samozapošljavanje (nositelj obrta) ne iskazuju se u ukupnom prometu, dok sredstva za zapošljavanje radnika potrebno je iskazati u ukupnom prometu u POSD obrascu.

1 komentara 574 pregleda
F

Fiskalopedija.hr+

Kupujem novi automobil za taxi, vozim preko Ubera i Bolta u paušalnom obrtu.
Leasing kuća me traži knjigu prometa (KPR) koju nisam redovito vodio.

Najlakši način je izvesti (exportati) podatke iz Fiskaplikacije, uvesti ih u KPR unutar Fiskalopedije+.
Fiskalopedija+ sama ispuni Knjigu prometa i pripremi je za ispis i predaju u leasing kuću.
Uputa za import podataka iz Fiskaplikacije u Fiskalopedija+ KPR

Ovo je zgodna primjena Fsikalopedija+ funkcionalnosti čija se primjena razvila u hodu.
Nema komentara još 145 pregleda
Č

Čitatelj-8050

Izdavanje računa na mjesečnoj osnovi Recimo da obavljam isti tip usluge (npr. dostava hrane) svaki dan, ili za dogovoreni broj dana u mjesecu. Da li postoji ikakva prepreka, odnosno da li se krši ikakav propis ako se izda jedan mjesečni račun za ukupan broj obavljenih usluga u tom mjesecu, umjesto recimo 20 ili 25 računa za taj mjesec?

5 komentara 210 pregleda
Č

Čitatelj-9652

Pozdrav, zanima me ima li netko iskustva s primanjem uplata preko Upworka. Vidim da ima puno savjeta ali svi kažu različito... Mene zanima kome ja kao paušalni obrtnik trebam izdati račun (upworku ili osobi koja me zaposlila) i na koji iznos (sa ili bez upwork fee-a)... nakon toga trebam li prijaviti porez?

3 komentara 136 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Česta greška kod pokretanja Fiskaplikacije Ako ste ePoreznoj pokušali otvoriti Fiskaplikaciju no ništa se nije dogodilo. Provjerite jesu li vam dozvoljeni skočni prozori. Ako nisu kliknite na označenu ikonu na slici i omogućite skočne prozore na lokaciji ePorezne. Uputa kako do Fiskaplikacije: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/fiskaplikacija-upute

Nema komentara još 82 pregleda
Č

Čitatelj-6042

Poštovani, Nisam nigdje vidjela da ima akt blagajničkog minimuma. Molila bih ako ima da nam ostavite javno. Isto tako me zanima,kao pušalist koji radi isključivo s gotovinom na štandovima,dali dnevni promet koji ne premašuje blagajnički maksimum moram svaki dan uplaćivati na poslovni žiro račun ili se ta gotovina sa zaključkom dnevnog prometa na kraju smjene odmah moze koristiti? Lp!

5 komentara 1104 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Odluka oblagajničkom maksimumu ne mora biti zaseban dokument. To može biti jedna rečenica(članak) unutar postojećeg Internog akta o fiskalizaciji kojom se propisuje koliko je vaš blagajnički maksimum. Kako odrediti i kako propisati visinu blagajničkog maksimuma možete provjeriti na linku niže: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/izrada-internog-akta#kako-odrediti-visinu-blagajnickog-maksimuma-u-internom-aktu Primjer i predložak internog akta sa definiranim blagajničkim maksimumom (članak VI) možete naći ovdje: https://fiskalopedija.hr/interni-akt-template Primjer rečenice za blagajnički maksimum: Visina blagajničkog maksimuma iznosi 2000,00 eura. Prema zakonu o fiskalizaciji potrebno je definirati iznos blagajničkog maksimuma iako ne poslujete sa gotovinom. Na slici je primjer internog akta u kojem je definiran iznos blagajničkog maksimuma.

1 komentara 576 pregleda
Č

Čitatelj-4364

Pozdrav svima, otvorio sam paušalni obrt u kojem planiram poslovati isključivo s inozemstvom, ponajviše trećim zemljama. Pokušao sam saznati što više o novoj fiskalizaciji jer su me time upozoravali u svim državnim institucijama koje sam prošao prilikom otvaranja obrta, ali koliko sam shvatio mene se to ne bi trebalo ticati do 2030. Naravno, podnio sam i zahtjev za P-PDV obrazac. No ipak, bi li bilo dobro imati aplikacije vezano uz fiskalizaciju 2.0 kada bi došlo do neke inspekcije ili bi možda trebao napraviti nekakvu izjavu o isključivom davanju usluga inozemstvu? Oboje? Što vi mislite? Također me zanima ako netko ima iskustva vođenja stranih internet računa poput Paypal i Wise buisnessa. Mogu li držati svoje prihode na tim računima te ih ne prebacivati na svoj bankovni račun ako sve prijavljujem u KPR obrazac ili se mora prihod pokazati na mom bankovnom računu. Naime na poreznoj su mi rekli kako oni nemaju uvid u takve račune, ali ako sve navedem u PO-SD obrascu da ne bi trebalo biti problema. Nažalost nisam mogao pronači ništa konkretno što se tiče toga i gdje god sam pitao ili ne bi bilo odgovora ili bi me slali u krug, a ovo sa porezne mi se nekako čini li la jer su i oni izgledali dosta zbunjeno. Pošto će mi to uglavnom biti mjesta na koja će mi sjedati uplate želio bi biti 100% siguran što smijem što ne smijem, pa ako mi može netko sa iskustvom istaknuti čega bi se trebao paziti. Isto tako što se tiče izdavanja računa, koliko shvačam moram izdati zaseban račun iako Paypal i Wise imaju svoje invoice opcije. Napravio bi vlastiti template ali zanima me moraju li računi koje izdajem fizičkim osobama i tvrtkama izgledati identično? Ili je u redu ako napravim dva računa koje bi izdavao ovisno o situaciji? Naravno, i na jednom i drugom bi bile sve nužne informacije koje bi račun trebao imati. I zadnja stvar, prihvatio sam ponudu za obavljanje usluge prije otvaranja obrta, no to još nije završeno. Smijem li za to izdati račun na ime obrta ili moram li to završiti kao fizička osoba? Ako ima još bilo čega na što mislite da bi trebao paziti, svi savjeti su dobrodošli! Hvala!

1 komentara 187 pregleda
Č

Čitatelj-8050

Jedan od koraka kod otvaranja obrta je i prijava na mirovinsko i zdravstveno. Recimo da zaposlenik da otkaz na postojećem poslu i odluči otvoriti svoj obrt. Za vrijeme trajanja otkaznog roka želi pripremiti sve tako da obrt može početi s radom odmah po isteku otkaznog roka. Međutim, za vrijeme trajanja otkaznog roka zaposlenik je još uvijek osiguran preko poslodavca. Da li je obrasce M-11P i M-1P moguće ispuniti i predati za vrijeme trajanja otkaznog roka? Pitam jer pretpostavljam da za vrijeme trajanja otkaznog roka sadašnji poslodavac još uvijek nije napravio odjavu s mirovinskog i zdravstvenog, pošto će tek po isteku tog roka uplatiti zadnju plaću i doprinose.

2 komentara 307 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Ovdje prenosim korisnu objavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja u kojem su popisani koraci kako se prijavljuje na HZMO u slučaju da otvarate obrt.
VAŽNO: ovo se odnosi samo ako otvarate obrt kao jedinu djelatnost. Ako ste osigurani kroz stalno zaposlenje kod drugog poslodavca ili mirovinu ove korake možete preskočiti.

Osobe koje obavljaju obrt ili drugu registriranu samostalnu djelatnost, a nisu osigurane po osnovi radnog odnosa ili po nekoj drugoj osnovi, obvezne su uspostaviti:
• prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa
• prijavu na početak osiguranja

Prijava se može podnijeti:
• elektroničkim putem u sustavu Lana
• osobno, u nadležnoj HZMO jedinici prema mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti.

Za prijavu početka osiguranja potrebno je dostaviti:
• tiskanicu M-1P/eM-1P – prijava o početku osiguranja
• tiskanicu M-11P/eM-11P – prijava o početku poslovanja obveznika doprinosa
• rješenje/izvadak o upisu u odgovarajući registar – na uvid (za obveznike koji nisu upisani u javni registar) • obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u – na uvid

U vodičima pogledajte razlike između samostalnog obrta, obrta uz posao kod poslodavca i paušalnog obrta uz mirovinu.
Nema komentara još 503 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Bolovanje u paušalnom obrtu u slučaju ozljede na radu

Potrebni koraci, obaveze i prava u slučaju da vam se dogodi ozljeda na radu, a radite kroz paušalni obrt.

1. U roku od 8 dana od ozljede na radu potrebno je liječničkom povjerenstvu HZZO-a predati ispunjenju tiskanicu Prijava ozljede na radu uz dokumentaciju kao sto je povijest bolesti ili izjava svjedoka koja se može i naknadno dostaviti.

2. Na kraju svakog mjeseca kod izabranog liječnika uzima se doznaka na kojoj piše šifra običnog bolovanja sve dok se ne dobije rješenje o priznatoj ozljedi. Tada liječnik retrogradno ispravlja šifru i takve ispravljene doznake se nose na HZZO uz ostalu dokumentaciju ( potvrda o stanju duga, analitika ZO uplata, potvrda o osnovicama osiguranja...)

3. Sve obveze se moraju nastaviti plaćanje. Doprinosi, porez i HOK članarina dok se ne dobije rješenje HZZO-a.
Ako je rješenje pozitivno tj. ozljeda priznata, naknada za bolovanje i doprinosi se isplaćuju od 1.dana bolovanja, a ako nije priznata nego se vodi kao obično bolovanje onda naknadu i doprinose HZZO preuzima tek nakon 42. dana.
HOK i paušalni porez na dohodak se plaćaju redovito bez obzira na vrstu bolovanja.

Napomena: ovisno o slučaju, rješenje se dugo čeka, 2 mj., a nekad i više pa u tom periode ne samo da ste bez primanja nego morate podmiriti i sve redovne obveze.

Što je smatra ozljedom na radu možete pogledati ovdje Ozljede na radu i profesionalne bolesti specifična zdravstvena zaštita

Napomena: ovo je iskustvo čitatelja koji ga je s nama podijelio kako bi pomogao cijeloj zajednici. Hvala mu na tome! Link na konkretan komentar: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/pausalni-obrt#komentar-842
Nema komentara još 251 pregleda
Č

Čitatelj-6612

Pozdrav, imam paušalni obrt i povremeno idem na sajmove i adventske kućice. Nisam siguran koju adresu trebam prijaviti kao poslovni prostor za fiskalizaciju. Trebam li prijavljivati adresu svakog sajma posebno ili svoju adresu obrta?

7 komentara 845 pregleda
N

Nikola

Poštovani, obraćam vam se kao vlasnik paušalnog obrta registriranog 21.08.2026. za sljedeće djelatnosti: cestovni prijevoz robe, uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, usluge preseljenja, osnovno čišćenje zgrada, ostale djelatnosti čišćenja zgrada i objekata, uslužne djelatnosti vezane uz kopneni prijevoz te usluge pružanja ostalih poštarskih i kurirskih usluga. Oglašavam svoje usluge putem Facebooka, oglasnika (Index oglasi) i letaka koje dijelim poštanskim sandučićima. Svjedok sam različitih tumačenja pravila o iskazivanju cijena i primjeni tzv. sidrenih cijena te vas molim za službeno pojašnjenje i smjernice kako bih postupao u skladu sa zakonima i propisima te izbjegao eventualne pritužbe ili sankcije. Molim vas za odgovore na sljedeća pitanja: Obvezno iskazivanje cijena na letcima Moram li na letcima koje dijelim poštanskim sandučićima obavezno navoditi „trenutne cijene“ uz eventualno prikazane sidrene (prijašnje) cijene? Ako je prikaz sidrene cijene dopušten, koje dokaze trebam imati da bih ga opravdao? Oglašavanje cijena na društvenim mrežama Smijem li na Facebooku objavljivati cijene usluga? Koje obaveze imam pri navođenju cijene (npr. obaveza navođenja PDV‑a, dodatnih troškova, vremenskog ograničenja ponude)? Postavljanje cijene na oglasnicima Smijem li na oglasniku (Index oglasi) postaviti fiksnu cijenu ili raspon cijena? Koje informacije moraju biti jasno istaknute u opisu oglasa? Preporučeni oblik komunikacije s klijentom Nemam web stranicu. Koji oblik pisane potvrde ili dokumentacije preporučujete da koristim pri dogovoru s klijentom (SMS, e‑mail, ponuda u pisanom obliku) kako bih ispunio obveze transparentnosti i imao dokaz u slučaju pritužbe? Dodatne obveze i sankcije Postoje li specifične odredbe ili kazne koje se primjenjuju na obmanjujuće iskazivanje cijena ili lažno sidrenje u oglašavanju koje bih trebao posebno imati na umu? Unaprijed zahvaljujem na pomoći i jasnim smjernicama.

2 komentara 189 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Na eSavjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koje možete provjeriti na sljedećem linku https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10198 iznio sam prijedlog o nultom razredu u paušalnom obrtu koji bi olakšao ulazak u poduzetništvo za one koji kreću po prvi puta na otvoreno TRŽIŠTE. Vjerujem da Fiskalopedija ne bi trebala biti samo mjesto za odgovore na pitanja, nego i glas malih poduzetnika kada se donose novi propisi. Zato sam u ime naše zajednice poslao sljedeći prijedlog. Cijeli tekst preijedloga prenosim i ovdje: U ime platforme Fiskalopedija.hr, neovisne internetske zajednice poduzetnika koju mjesečno prati više od 20.000 čitatelja, predlažem razmatranje uvođenja posebnog nultog razreda doprinosa namijenjenog isključivo poduzetnicima početnicima. Smatram da bi cilj ovog razreda trebao biti omogućiti građanima da potpuno legalno testiraju svoju poslovnu ideju na stvarnom tržištu, bez potrebe za radom na crno ili preuzimanjem velikog financijskog rizika prije nego što uopće utvrde postoji li interes za njihov proizvod ili uslugu. Današnji sustav pretpostavlja da poduzetnik već od prvog dana može podmirivati doprinose od nekoliko stotina eura mjesečno, iako u prvim mjesecima poslovanja često nema nikakvih primitaka ili su oni vrlo skromni. Zbog toga mnogi odgađaju otvaranje obrta, rade neformalno ili odustanu od svoje ideje prije nego što je uopće pokušaju ostvariti. Predlažem uvođenje posebnog početnog razreda koji bi imao sljedeće karakteristike: vrlo nizak prag primitaka, značajno niže doprinose od postojećih razreda, mogućnost korištenja samo jednom, vremensko ograničenje (primjerice 12 ili 24 mjeseca), automatski prelazak u redovne razrede nakon isteka razdoblja ili prelaska propisanog praga primitaka. Na taj način država ne bi subvencionirala trajno poslovanje, nego bi omogućila građanima da na zakonit način provjere održivost svoje poslovne ideje. Oni čiji se poslovni model pokaže uspješnim prirodno bi nastavili poslovati u redovnom sustavu, dok bi oni kojima ideja nije uspjela mogli bez velikih financijskih posljedica zatvoriti obrt. Trenutno relativno visoki početni troškovi poslovanja paradoksalno više odgovaraju upravo onim situacijama kojima zakon nastoji stati na kraj, poput prikrivenog zapošljavanja ili različitih spin-off modela, jer takvi poduzetnici često već od prvog dana imaju osigurane prihode ili unaprijed dogovoren posao. S druge strane, građanin koji želi potpuno samostalno izaći na tržište i tek provjeriti postoji li potražnja za njegovom idejom preuzima najveći rizik, a upravo njemu je ulazak u legalno poduzetništvo danas najteži. Time se obeshrabruje stvarno tržišno poduzetništvo i inovacije, dok mogućnost legalnog testiranja poslovne ideje praktički ne postoji. Smatram da bi država trebala najviše poticati upravo one koji prvi put izlaze na tržište bez unaprijed osiguranih prihoda, jer oni stvaraju novu gospodarsku vrijednost, a ne preraspodjeljuju postojeće poslove. Što vi mislite o ovom prijedlogu? Biste li podržali uvođenje nultog razreda za poduzetnike početnike ili biste ga drugačije uredili? Pišite u komentarima jer dobra ideja postaje još bolja kada nastane iz iskustva više ljudi.

1 komentara 272 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Kako Porezna uprava utvrđuje prikriveno zapošljavanje i koji su kriteriji? Ovo je često pitanje koje zbunjuje obrtnike, a posebno paušalne obrtnike koji rade pretežno ili isključivo za jednog naručitelja. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak definiraju kriterije prema kojima Porezna uprava utvrđuje postoje li u određenom poslovnom odnosu obilježja nesamostalnog rada, odnosno ono što se često naziva prikrivenim zapošljavanjem.

Članak 27.a Zakona o porezu na dohodak propisuje da se obilježja nesamostalnog rada utvrđuju temeljem tri kriterija:

  1. kontrole ponašanja
  2. financijske kontrole
  3. odnosa stranaka

Zakon definira što ova tri kriterija predstavljaju, dok ih Pravilnik o porezu na dohodak detaljnije razrađuje i navodi konkretne elemente koje Porezna uprava promatra.

1. Kontrola ponašanja

Prema članku 32.f Pravilnika o porezu na dohodak, promatraju se elementi koji pokazuju ima li naručitelj pravo usmjeravati i kontrolirati što osoba radi i kako obavlja posao.

  • određuje li naručitelj mjesto obavljanja posla iako se posao može obavljati i na drugom mjestu,
  • daje li naručitelj upute kako obaviti posao,
  • određuje li naručitelj vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,
  • vodi li naručitelj evidenciju radnog vremena,
  • nadzire li dinamiku izvršenja posla ili zahtijeva izvještaje o izvršenju posla,
  • koristi li izvršitelj opremu i sredstva za rad naručitelja,
  • obučava li naručitelj izvršitelja o načinu izvršavanja posla.

2. Financijska kontrola

Prema članku 32.g Pravilnika, promatraju se elementi koji pokazuju ima li naručitelj pravo usmjeravati ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte rada.

  • usmjerava li, ugovara ili nadoknađuje naručitelj poslovne i putne troškove izvršitelja,
  • ulaže li naručitelj u opremu, alate i materijale izvršitelja,
  • određuje li naručitelj proizvode i usluge koje izvršitelj koristi pri izvršenju posla,
  • kontrolira li naručitelj način i opseg pružanja usluga izvršitelja na tržištu,
  • obavlja li naručitelj isplate u određenim vremenskim razdobljima, primjerice svaki mjesec, i/ili u približno sličnim iznosima.

3. Odnos stranaka

Prema članku 32.h Pravilnika, promatraju se elementi koji pokazuju kakva je stvarna priroda odnosa između naručitelja i izvršitelja posla.

  • ima li sklopljeni ugovor po svojim bitnim obilježjima karakteristike ugovora o radu,
  • pruža li naručitelj izvršitelju naknade i prava tipična za nesamostalni rad, poput godišnjeg odmora, naknade za bolovanje ili drugih prava vezanih uz nesamostalni rad,
  • koje je razdoblje trajanja posla te je li posao vezan uz provedbu određenog projekta ili više projekata u nizu,
  • u kojoj mjeri posao koji izvršitelj obavlja predstavlja redovno poslovanje naručitelja,
  • može li izvršitelj raskinuti poslovni odnos s naručiteljem bez materijalnih i financijskih posljedica,
  • je li u djelatnosti naručitelja uobičajeno da se takvi poslovi traže na tržištu.

Važno: nije potrebno da svi navedeni kriteriji, niti svi elementi pojedinog kriterija, budu istovremeno ispunjeni. Pravilnik propisuje da Porezna uprava sagledava cjelovitost odnosa između naručitelja i izvršitelja posla.

Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se prema tome postoji li presudan utjecaj kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole naručitelja nad izvršiteljem i/ili odnos stranaka koji upućuje na presudnu povezanost u obavljanju posla.

Isto tako, sama činjenica da obrtnik ima jednog klijenta ili da većinu svojih primitaka ostvaruje od jednog klijenta ne znači automatski da postoji prikriveno zapošljavanje. Broj poslovnih partnera jedna je od činjenica koju Porezna uprava može uzeti u obzir, ali se konačna procjena temelji na cjelovitosti poslovnog odnosa i kriterijima propisanim Zakonom i Pravilnikom.

Dodatno, članak 32.i Pravilnika propisuje da se, ovisno o posebnostima pojedinog posla, obilježja nesamostalnog rada mogu dokazivati i prema drugim kriterijima koji nisu izričito navedeni, ako u konkretnom odnosu predstavljaju tipično obilježje nesamostalnog rada.



Drugim riječima sve je dosta fleksibilno i često ovisi o procjeni onog tko procjenjuje radi li se o prikrivenom zapošljavanju ili ne
Nema komentara još 569 pregleda
Č

Čitatelj-8050

Raspolaganje novcem na računu paušalnog obrta Neka me netko ispravi ako griješim, ali koliko znam, kod paušalnog obrta nema potreba paziti na isplate sa računa, odnosno ako želim prebaciti novac sa žiro računa obrta na svoj tekući, ili jednostavno podići gotovinu sa žiro računa, to mogu napraviti bilo kada bez bilo kakvog evidentiranja isplate u knjizi prometa ili čuvanja bilo kakvih potvrda? Ne znam da li su te promjene relativno nedavne ili je ono što ovdje piše: https://savjetnik.hr/pausalni-obrt-podizanje-gotovine/ jednostavno netočno, ali definitivno je zbunjujuće, jer se recimo spominje i da "Svako podizanje gotovine za osobne potrebe obrtnik evidentira u Knjigu prometa s jasnom naznakom “Osobni primitak obrtnika”". Zato bi bilo dobro da se na fiskalopediji malo detaljnije - ako već negdje nije pa mi je promaklo - napiše jasno da li treba na išta paziti kod isplate novca sa računa paušalnog obrta. Bilo da se radi o isplati gotovine, bilo da je transakcija na osobni račun, bilo da je kupovina u dućanu i plaćanje karticom obrta. Net je prepun informacija koje su možda i bile točne u jednom trenutku u vremenu, ali navigiranje kroz sve to početnicima može oduzeti užasno puno vremena, a uvijek postoji određeni FOMO koji ljude tjera da traže informacije i na drugim mjestima - odnosno, što ako sam nešto propustio i ne znam za to, a trebao bih znati.

5 komentara 1166 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Postupak aktiviranja Doku sustava za slanje eRačuna iz Solo aplikacije

  1. Dodijelite ovlaštenje za fiskalizaciju monoform d.o.o, OIB: 32234297847
    Ovlaštenje dodajte kroz FiskAplikaciju u sustavu ePorezna. Pogledajte uputu za dodavanje ovlaštenja .
  2. Unesite podatke o tvrtki u Solo
    Nakon registracije u Solo otvorite Postavke > Moja tvrtka i unesite potrebne podatke. Nakon spremanja podataka Doku će vam aktivirati pretinac i poslatie-mail za aktivaciju.
  3. Aktivirajte DOKU pretinac klikom na link u e-mailu
    Provjerite e-email sa aktivacijskim linkom i kliknite na njega.
    U mailu treba kliknuti na plavi gumb "Aktiviraj pretinac"
  4. Potpišite ugovorne uvjete
    Nakon aktivacije DOKU pretinca na e-mail primit ćete ugovorne uvjete korištenja koje je potrebno digitalno potpisati.
    U mailu za potpis ugovora imate ćete opciju "Pročitaj i potpiši" te na kraju se mora pojaviti poruka "Uspješno potpisan"
    Nakon potpisa ugovora možete očekivati Monoform u popisu adresa za zaprimanje eRačuna unutar Fiskaplikacije
  5. Prihvatite Monoform kao adresu za zaprimanje eRačuna
    Nakon provjere ovlaštenja DOKU će automatski poslati AMS zahtjev u ePoreznu. Zahtjev je potrebno ručno prihvatiti.
    Prihvatite Monoform kao adresu za zaprimanje eRačuna .
Nema komentara još 295 pregleda
Č

Čitatelj-6964

Pozdrav svima, planiram otvoriti obrt pa me zanima koji je danas najjednostavniji način za otvaranje obrta. Vidim da postoje e-Obrt i mogućnost odlaska osobno pa nisam siguran što je najbolje odabrati. Ima li netko tko je nedavno otvarao obrt iskustva iz prve ruke? Putem čega ste ga otvorili i koliko je cijeli postupak trajao? Također, postoji li nešto na što posebno treba pripaziti kod otvaranja, odnosno nešto što biste voljeli da ste znali prije nego što ste krenuli? Hvala!

1 komentara 324 pregleda
Č

Čitatelj-5974

Pozdrav, ima li netko prijedlog za Apple aplikaciju za fiskalizaciju računa na Iphoneu? Postoji li uopće apliakcija koja omogućuje fiskalizaciju i ispis računa sa Iphonea? Ima iphone, pružam usluge na terenu i bilo bi mi jako zanimljivo da mogu u hodu izdavati fiskalizirane račune ali ne nalazim nigdje da netko nudi ios aplikaciju. Našao sam samo Android aplikacije.

4 komentara 275 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Za razliku od potpore za samozapošljavanje HZZ-a, potpora Ministarstva hrvatskih branitelja smatra se oporezivim primitkom od samostalne djelatnosti te se evidentira u poslovnim primicima. Navedeno je potvrđeno i odgovorom Porezne uprave na konkretan upit korisnika Fiskalopedije. Pogledajte pitanje i odgovor Porezne uprave → https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/knjiga-prometa-kpr#komentar-935 https://porezna-uprava.gov.hr/Misljenja/Detaljno/2155 Pogledajte kako porezna tretira Poticaje za samozapošljavanje i poticaje za zapošljavanje → https://fiskalopedija.hr/zajednica/pitanje/18/potpore-za-zaposljavanje-po-sd-pausalni-obrt

Nema komentara još 270 pregleda
Č

Čitatelj-8050

Da li izjava o suglasnosti korištenja poslovnog prostora za obrt (vlasnik je član obitelji) mora biti ovjerena kod javnog bilježnika?

2 komentara 325 pregleda
Č

Čitatelj-4448

Pozdrav svima! Zna li tko može li se koristiti Revolut kao poslovni račun za paušalni obrt? Online ima svakakvih informacija ima li tko ovdje osobnog iskustva pa da mi može reći je li to sve u skladu sa zakonom i da li je imao nekih problema do sada?

3 komentara 1345 pregleda
Č

Čitatelj-8050

Pozdrav, Da li za paušalni obrt u mirovanju treba plaćati doprinose? I da li ima bilo kakvih troškova ako je obrt u mirovanju?

3 komentara 470 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

1.1.2027. donosi tri važne promjene za paušalne obrte

• Obavezno izdavanje eRačuna prema poslovnim subjektima - izlazni računi prema poslovnim subjektima (B2B, Firme, obrti) morat će biti eRačuni. Nema više izdavanje papirnatih, PDF računa. Za izdavanje eRačuna moći ćete koristiti besplatnu Mikroeračun aplikaciju ili postojeću aplikaciju za izradu računa.
Vodič za slanje eRačuna kroz Mikroeračun aplikaciju

• Promjena iznosa paušalnog poreza za 6. i 7. porezni razred - iznos paušalnog poreza ostaje isti za prvih 5 razreda dok se za 6. i 7. mijenja.
Do sada je iznos kvartalnog poreza za 6. razred bio 225,00€, a od 1.1.2027. će biti 450,00€
Do sada je iznos kvartalnog poreza za 7. razred bio 270,00€, a od 1.1.2027. će biti 810,00€
Novi iznosi paušalnog poreza na dohodak za 2027. godinu

• Promjena iznosa doprinosa za paušalni obrt u 6. i 7. poreznom razredu - iznos doprinosa ostaje isti za prvih 5 razreda dok se za 6. i 7. mijenja.
Doprinosi više nisu isti za sve razrede već se poput iznosa poreza mijenjaju prema razredima primitaka.

Do sada je iznos doprinosa za 6. razred bio 290,98€, a od 1.1.2027. će biti 327,35€
Do sada je iznos doprinosa za 7. razred bio 290,98€, a od 1.1.2027. će biti 363,72€
Novi iznosi doprinosa u paušalnom obrtu za 2027. godinu

Važno: iznosi poreza i doprinosa su iz savjetovanja zakona i moguće da će se do kraja godine još promijeniti. Pratite Fiskalopediju i budite u toku.
Pratite sve novosti bez guglanja i chatanja kroz Fiskalopediju+
Nema komentara još 768 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

[NAJNOVIJE 3.8.2026.] - Ažurirano prema najnovjim prijedlozima zakona iz eSavjetovanja U petak 31.7.2026. na eSavjetovanju izbačeni prijedlozi novog Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak te imam konkretne informacije. Ovo nije konačno stanje ali će vrlo vjerojatno tako biti. Za prvih 5 razreda odnosno do godišnjih primitaka od 40 000€ sve ostaje kao i do sada. Promjene su u zadnja dva razreda, nakon iznosa od 40 000€. Link na savjetovanje - https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10198 Ovo su prijedlozi novih iznosa doprinosa za paušalne obrte: Do sada je iznos mjesečnih doprinosa za sve razrede bio 290,98€. Sada će za razred od 40 000€ do 50 000€ biti 327,35€ mjesečno što je povećanje od 36,37 € odnosno 12,5 % Sada će za razred od 50 000€ do 60 000€ biti 363,72€ mjesečno što je povećanje od 72,74€ odnosno 25 % Link na savjetovanje - https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/10200 Što se tiče poreza ovo su podaci: I tu se iznos mijenja samo u zadnja 2 razreda i to prema sljedećim pravilima Sada će za razred od 40 000€ do 50 000€ biti 1800,00€ godišnje odnosno 150€ mjesečno što je povećanje od 900,00€ odnosno 100% Sada će za razred od 50 000€ do 60 000€ biti 3240,00€ godišnje odnosno 270€ mjesečno što je povećanje od 2160,00€ odnosno 200% Zaključak: Do sada bi za 6. razred plaćali mjesečno 75,00 + 290,98 = 365,98€, a nakon 1.1.2027. ćete plaćati 150,00 + 327,35 = 477,35€ to je ukupno povećanje od 30,4% Do sada bi za 7. razred plaćali mjesečno 90,00 + 290,98 = 380,98€, a nakon 1.1.2027. ćete plaćati 270,00 + 363,72 = 633,72€ to je ukupno povećanje od 66,3 % [STARE INFORMACIJE - više ne vrijede] Najvaljenje su porezne promjene u paušalnom obrtu pa da ih u duhu Fiskalopedije sažmem: 1. Smanjuje se broj poreznih razreda za 7 na 6 (1. i 2. razred se spajaju u jedan) 2. Ako sam dobro razumio i doprinosi će ovisiti o primicima u prošloj godini odnosno razredu 3. Što je viši razred više će rasti i trošak poreza i doprinosa Za usporedbu ovdje su trenutni porezni razredi u paušalnom obrtu: https://fiskalopedija.hr/pausalni-obrt-razredi A ovdje trenutni iznos doprinosa u paušalnom obrtu: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/placanja-doprinosa-pausalni-obrt#koliko-doprinosa-moram-platiti-svaki-mjesec Za najniži razred do sada je mjesečni paušalni porez bio 16,95€ Po novim tablicama u 2027. će biti 22,95€ Isto tako za najniži razred doprinosi su trenutno 290,98€, a najavljeni novi iznos ostaje isti 290,98€ Za najviši razred do sada je mjesečni paušalni porez bio 90,00€ Po novim tablicama u 2027. će biti 330,00€ U zadnjem razredu trenutno su doprinosi 290,98€, a novi najavljeni bi trebali biti 363,72€ Ako sam dobro shvatio ovo je tek prijedlog i početak primjene se odnosi na 1.1.2027. Meni je najveći problem što se opet za najmanji razred povećava trošak. Zamišljam paušalni obrt kao idelani oblik za pokretanje poslovanje i za nekog tko kreće na slobodnom tržištu od nule opterećenje bi trebalo biti minimalno. Prijedlog: Uveo bi nulti razred za sve koji kreću. On bi bio do nekih 8 000€ godišnje i u njemu bi opterećenje davanja i poreza bilo zanemraivo. U tom razredu možeš biti maksimalno dvije godine. Ako netko ima više informacija, prijedlog ili mišljenje komentirajte... Ažurirano: Vidim iz medija da neće biti hitnog postupka izmjene zakona i da se o svemu još pregovara. Nadam se samo da neće opet sve promjene biti u zadnji trenutak pa da ćemo intenzivno raditi i pripremati se božićnih i novogodišnjih praznika.

9 komentara 10160 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Prenosim informaciju o lažnim SMS porukama u kojima se pošiljatelj predstavlja kao Porezna uprava i šalje inforamcije o povratu poreza. Ako dobijete takvu SMS poruku blokrajte pošiljatelja i obrišite poruke ili ju samo ignorirajte. Ne morate ništa poduzimati. Na linku pročitajte originalnu obavijest porezne uprave: https://porezna-uprava.gov.hr/hr/upozorenje-lazne-sms-poruke-smishing-u-ime-porezne-uprave/8827

Nema komentara još 252 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Česta greška kod pokretanja Mikroeračun aplikacije Ako ste ePoreznoj pokušali otvoriti Mikroeračun aplikaciju no ništa se nije dogodilo. Provjerite jesu li vam dozvoljeni skočni prozori. Ako nisu kliknite na označenu ikonu na slici i omogućite skočne prozore na lokaciji ePorezne. Uputa kako do Mikroeračun aplikacije: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/mikroeracun-aplikacija

Nema komentara još 348 pregleda
L

Lp-4343

Postovanje i pozdrav svima. Kod otvaranja pausalnog obrta bio sam “najavio” prihode u granicama jednog prihodovnog razreda, medjutim, povoljnim spletom okolnosti vec sad je jasno da cu uskoro prijeci najavljenu svotu i uci duboko u slijedeci, visi prihodovni razred. Naravno, to je dobra vijest. Ali visi mi pitanje ako trebam to negdje najaviti/prijaviti na ePoreznoj. Unaprijed ili po prelasku najavljene svote? Hvala!

4 komentara 405 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Želio bih podijeliti primjer iz prakse gdje poslovni subjekt (d.o.o. u sustavu PDV-a) iznajmljuje apartman krajnjim potrošačima (fizičkim osobama, B2C) preko agencije. Poslovni subjekt iznajmljuje apartman preko agencije. Koristi usluge agencije koja u njegovo ime naplaćuje turistima smještaj, sebi ostavlja određeni postotak i ostatak iznosa uplaćuje poslovnom subjektu na račun. Poslovni subjekt treba izdati račun agenciji na iznos koji mu je agencija uplatila. Postupak izdavanja računa: 1. Iznos koji uplaćuje agencija treba umanjiti za boravišnu pristojbu. 2. Iznos umanjen za boravišnu pristojbu treba umanjiti za iznos pdv-a po preračunatoj stopi (13%) 3. Kreirati račun prema agenciji gdje je iskazana osnovica za smještaj, iznos pdv-a na smještaj, te iznos boravišne pristojbe (neoporezivo) Primjer sa konkretnim iznosima za smještaj: 4 turista su uplatila 7 noćenja u apartmanu. Recimo da je agencija poslovnom subjektu uplatila 1200,00€ za taj najam. Boravišna pristojba = 4 * 7 * 1,60 = 44,80 Usluga smještaja = 1200,00 - 44,80 = 1155,20 Osnovica usluge smještaja = 1155,20 / 1,13 = 1022,30 PDV usluge smještaja = 1155,20 - 1022,30 = 132,90 Kako će ovi iznosi izgledati na računu? Stavke 1. Smještaj za 4 osobe u apartmanu za 7 dana - 1022,30€ 2. Boravišna pristojba 4 osobe 7 dana - 44,80€ Rekapitulacija poreza 3. Iznos PDV (13%)(1022,30) - 132,90€ 4. Iznos PDV (0%)(44,80) - 0,00€ 5. Ukupno za uplatu - 1200,00€ Ovo je račun koji iznajmljivač izdaje agenciji. Važno: ako se radi o domaćoj agenciji potrebno joj je ispostaviti eRačun (https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/elektronicki-racun) Kako i kome izdati račun https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/vodic-za-izdavanje-racuna

3 komentara 1087 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Želim vas podsjetiti da sa 1.1.2027. dolazi još jedina preostala obveza iz sustava Fiskalizacija 2.0 za one koji se ne nalaze u sustavu PDV-a. Paušalni obrtnici i svi koji nisu u sustavu PDV-a prema poslovnim subjektima (B2B) od 1.1.2027. će morati početi izdavati eRačune (što je eračun - https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/elektronicki-racun). Slanje eRačuna ćete moći odraditi potpuno besplatno putem Mikroeračun aplikacije na ePoreznoj. https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/mikroeracun-aplikacija https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/mikroeracun-slanje-eracuna Sa završetkom ove godine možemo očekivati vrlo agresivne marketinške kampanje raznih ponuđača svojih usluga pa vas na vrijeme želim obavijestiti da je jedina obaveza koja slijedi slanje eRačuna i da ćeto to moći putem besplatne Mikroeračun aplikacije ili vaših postojećih aplikacija za kreiranje računa koje vrlo vjerojatno već sada nude uslugu slanja eRačuna. Zaključak: Vrlo vjerojatno neće morati ništa dodatno kupovati ili nabavljati. U postojećim aplikacijama već imate slanje eRačuna, a ako nemate postoji opcija Mikroeračun na poreznoj.

Nema komentara još 531 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Greška s_005 kod Izvještavanja o isporuci za koju nije moguće izdati eRačun unutar Fiskaplikacije Ako kod pokušaja eIzvještavanja kroz Fiskaplikaciju dobijete greška S_005 teks10 may not be empty Možda u polje "Verzija sheme" na razini stavke niste ništa upisali. U polje "Verzija sheme" stavite neki broj verzije npr.

Nema komentara još 441 pregleda
Č

Čitatelj-9468

Ne otvara mi se Mikroeračun aplikacija. Ima li tko sličnih iskustva sa Mikroeračun aplikacijom? Paušalni obrt, nisam u sustavu PDV-a ali kada otvorim Mikroeračun aplikaciju na ePoreznoj otvara mi se novi potpuno bijeli, prazan prozor. Ako netko ima ideju do čega bi mogli biti molio bih da podijeli iskustvo.

2 komentara 377 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Kako se prikazuju podaci o obrtu u ePoreznoj i je li za obrt zasebna ePorezna? Kako ste vi i obrt jedno (isti OIB) na ePoreznoj nemate mogućnost promjene profila sa vašeg osobnog na profil obrta. Sve je to isti profil i svi podaci i opcije su vidljive, vaše i od obrta. Ako je upis u Registar poreznih obveznika odrađen odnosno RPO obrazac je obrađen sve opcije dostupne za obrt bi se trebale vidjeti. Kako provjeriti jesu li vidljive opcije za obrt na ePoreznoj? 1. Ako u ePoreznoj - > Početna -> Profil -> Informacije o poreznom obvezniku imate navedenu djelatnost to je dokaz da imate pristup ePoreznoj od obrta 2. Ako u ePoreznoj pod usluge imate linkove ma Fiskaplikaciju i Mikroeračun aplikaciju to je još jedan dokaz da imate pristup opcijama za poslovne subjekte https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/fiskaplikacija-upute https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/mikroeracun-aplikacija 3. Ako želite dodatnu provjeru možete provjeriti zaduženja u Porezno knjigovodstvenoj kartici (PKK) - https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/pkk-eporezna-placanje U PKK kartici pod vrsta prihoda bi vam se trebao nalaziti prihod 1449-doh.obrt-pauš. ako ste paušalni obrt

Nema komentara još 529 pregleda
Č

Čitatelj-1799

Paušalni obrt (nije u sustavu PDV-a) želi dobrovoljno koristiti sustav eRačuna i za slanje B2B računa. U aplikaciji koju koristi može za artikle izabrati Nultu stopu PDV-a (HR:Z šema) ili Oslobođen PDV-a (HR:E šema). Koji bi bio ispravan izbor? lp

1 komentara 509 pregleda
Č

Čitatelj-6955

Pozdrav svima, otvorio sam paušalni obrt prije par dana i već mi je stiglo pismo za neki “upis u poslovni registar”. Izgleda dosta službeno, ima IBAN, poziv na broj i rok plaćanja, pa me malo zbunilo. Nigdje jasno ne piše da je obavezno, samo djeluje kao da jest. Je li to nešto što stvarno moram platiti ili mogu ignorirati?

6 komentara 1205 pregleda
Č

Čitatelj-5750

Pozdrav, trebam POS uređaj za kartičnu naplatu. Prvenstveno radim na terenu. Paušalni obrt. Imate li neku preporuku iz vlastitig iskustva? Koliko ste zadovoljni naknadama i korisničkom podrškom u slučaju problema?

Nema komentara još 324 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Konkretan problem i primjer koji se javlja u stvarnom korištenju Fiskaplikacije za eIzvještavanje o eRačunima koje nije moguće poslati primatelju eRačuna. https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/fiskaplikacija-upute Ako se u polje OIB primatelja upiše samo OIB bez HR prefiska validacija ne dopušta slanje eIzvještavanja. Kada se doda HR prefiks eIzvještavanje uredno prolazi. Pogledajte na primjeru: https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/eizvjestavanje-eracuna-fiskaplikacija#stvarana-iskustva-i-povratne-informacije-citatelja Ako je netko primjetio slične probleme neka podijeli ovdje u komentarima.

Nema komentara još 347 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Želio bih podijeliti način kako se ispravno stornira eRačun. Postoje dva načina: 1. Izdavanje korektivnog računa u negativnom punom iznosu. Proces P10 i tip dokumenta 384 2. Izdavanje odobrenja u punom pozitivnom iznosu s oznakom procesa P9 i tipom dokumenta 381 Ovo možete provjeriti u svom prograu za izradu eRačuna provjeriti na način da otvorite XML eRačuna i provjerite jesu li navedene vrijednosti ispravno unesene. Detaljno o procesima i vrstama dokumenata u eRačunu https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/poslovni-procesi-eracun#kako-stornirati-eracun Ako imate dodtnih saznanja slobodno podijelite u komentarima kako bi znali što više.

Nema komentara još 398 pregleda
F

Fiskalopedija.hr

Iz rada sa korisnicima saznao sam kako ispravno stornirati odobrenje eRačuna pa bih to htio podijeliti i ovdje na forumu da bude uvijek javno dostupno. Storno odobrenja kod eRačuna može se raditi na dva načina: 1. Kreiranjem korektivnog računa P10 u pozitivnom iznosu sa tipom dokumenta 384 2. Kreiranjem odobrenja P9 u negativnom iznosu sa tipom dokumenta 381 ali porezna u čestim pitanjima naglašava da ovo komplicira kasniju obradu takvih dokumenata Želio bi h samo naglasiti da provjerite kako vaši programi za izradu eRačuna formiraju eRačune u tim slučajevima. Program od korisnice koja se javila trenutno ispravno ne definira poslovni proces i tip dokumenta no javili su da će doraditi. Najčešće poslovne procese i tipove dokumenta možete naći u fiskalopedijinom vodiču za eračune i poslovne procese kod malih poduzetnika https://fiskalopedija.hr/baza-znanja/poslovni-procesi-eracun Ako netko ima još saznanja ili preciznije informacije slobodno ih zapišite ovdje kako bi bili svima dostupni i na raspolaganju.

Nema komentara još 711 pregleda
Č

Čitatelj-7503

Pozdrav, planiram otvaranje obrta za usluge čišćenja. U ZABI imam njihov paket s kojim imam i dodatni multivalutni privatni račun. Da li taj račun mogu koristiti za obrt? Taj bi račun koristio samo u te svrhe radi lakšeg praćenja. Unaprijed hvala na odgovoru

1 komentara 1152 pregleda
Č

Čitatelj-9083

Poštovani, molim pomoć kako i gdje popuniti i interni akt. I dali je to potrebno u paušalnom obrtu. Zahvaljujem na odgovoru.

1 komentara 426 pregleda
Č

Čitatelj-2431

Treba li paušalni obrt izdavati fiskalizirane račune u krajnjoj potrošnji ako posluje samo sa transakcijskim uplatama? Radimo na način da klijentu šaljemo ponudu po kojoj on izvrši uplatu. Kada plati, a mi evidentiramo uplatu izdajedmo račun kao potvrdu plaćanja. Je li ovo u skladu sa novim Zakonom o Fiskalizaciji?

1 komentara 500 pregleda

Obavijesti o odgovorima uz Fiskalopediju+

Obavijesti e-mailom o odgovorima dostupne su samo članovima Fiskalopedije+.

Registriraj se u Fiskalopediju+